KREDITI U NJEMAČKOJ

Korisne informacije o kreditima u Njemačkoj

Za sve koji rade u Njemačkoj.  Ostvarite kredit online:

auxmoney - Geld leihen für den Urlaub













Banke u Njemačkoj

Prikupljamo i objavljujemo korisne informacije o bankama u Njemačkoj koje se mogu naći na internetu. Iskoristitie prednosti interneta i na vrijeme se informirajte o bankama u Njemačkoj.
Račun možete otvoriti u fizičkoj ili online banci kako želite.

Standardne vrste računa u njemačkim bankama su su Girokonto, Tagesgeldkonto, Festgeldkonto i Depotkonto. 
Prvi račun koji će vam trebati u Njemačkoj je
Girkonto. Girokonto je žiro-račun odnosno tekući račun. To je račun na koji će vam poslodavac isplaćivati plaću.

------------------------------------------------------------------------
Za svoj žiro račun ćete dobiti elektronsku bankovnu karticu (EC). Ako želite, možete dobiti i kreditnu karticu (na primjer: MasterCard, Visa). Za kreditnu karticu obično morate platiti naknadu. Elektronsku bankovnu karticu (EC) i/ili kreditnu karticu banka ili štedionica vam šalje poštom. Karticu morate potpisati. Nekoliko dana kasnije poštom ćete dobiti tajni broj za vašu karticu, PIN broj. Tajni broj morate zapamtiti.
-------------------------------------------------------------------------
U Njemačkoj ako otvorite račun u online banci, automatski imate mogućnost online bankarstva, dok kod fizičke banke morate prvo dodatno aktivirati online bankarstvo, a tu uslugu aktiviranja banke uglavnom naplaćuju. 
Ako otvarate račun u online banci, treba popuniti online zahtjev za otvaranje računa na internet stranici banke. Nakon što ispunite  obrazac otvara se stranica gdje možete provjeriti svoje  podatke.

----------------------------------------------------------------------------
Za novac na računu od banke ili štedionice dobivate kamate. Za novac na žiro računu dobivate samo male kamate. Ako želite štedjeti novac, možete otvoriti račun tržišta novca ili račun štednje. U tom ćete slučaju dobiti nešto više kamata nego kod žiro računa.
------------------------------------------------------------------------------
Njemačka savezna banka ili Bundesbanka (nje. Deutsche Bundesbank, hrv. Njemačka savezna banka) je središnja banka Savezne Republike Njemačke te je dio Europskog sustava središnjih banaka (ESCB). Zbog svoje dosadašnje veličine i snage, Njemačka središnja banka je najutjecajniji član u toj organizaciji. Zanimljiva je činjenica da je sjedište savezne banke u Frankfurtu kao i Europske središnje banke. Savezna banka je osnovana 1957. godine kao nasljednica Banke njemačkih zemalja (nje. Bank deutscher Länder) te je bila središnja banka Zapadne Njemačke sve do njemačkog ujedinjenja 1990. godine.

Njemačka savezna banka je po količini deponiranog zlata druga na svijetu (nakon američkog FED sustava). Tako je ukupna količina u 2016. godini iznosila 3.378 tona a dugo vremena se većina tog zlata čuvala u SAD-u, odnosno u čuvenom Fort Knoxu.
------------------------------------------------------------------------------
30.03.2017.
Bonitetna agencija Standard & Poor (S&P) podigla je kreditni rejting njemačkih velikih banaka.
S&P je povećao kreditni rejting Deutsche Bank i Commerzbank, te PBB Pfandbrief banke na A-, saopštila je agencija.
Dok su dvije najveće finansijske institucije u zemlji dobile nadogradnju za jedan bod, PBB je nagrađen s dva rejting-boda. Izgledi za rejting tri banke su negativni.
Prema S&P-u četvrta sistemski važna banka u Njemačkoj, Unicredit Bank, nije dobila nadogradnju rejtinga: BBB ocjena je potvrđena.
S&P je podigao ocjene za banke usljed promjena u njemačkoj bankarskoj legislativi od počeka ove godine. Između ostalog, Deutsche Bank i Commerzbank imaju dovoljan kapacitet za apsorpciju gubitaka.
S&P objašnjava negativne izglede za Deutsche Bank aktivnim restrukturiranjem koje se provodi već nekoliko godina.
---------------------------------------------------------------------------------

26.06.2016.
Akcije Deutsche banke pale su na rekordno nizak nivo, usljed zabrinutosti da bi njen rezervni kapital mogao da bude ugrožen zbog sve većeg broja pravnih sporova, među kojima je i sporna prodaja hartija od vrijednosti u SAD.
Akcije najveće njemačke banke pale su jutros u Frankfurtu za 4,2 odsto na 10,93 eura, što je njihova najniža vrijednost u istoriji, prenio je Blumberg. Deutsche banka bi mogla biti primorana da plati i 14 milijardi dolara zbog prodaje spornih hartija od vrijednosti u SAD. Njemačka banka je za namirenje ovih obaveza odvojila 5,5 milijardi eura.
Deutsche banka je u SAD među bankama koje su pod istragom da su uoči finansijske krize 2008. prodavale hartije od vrijednosti koje je predstavljane kao relativno bezbjedne, mada su sadržavale hipotekarne obveznice ljudi koji su teško mogli da ih otplate. Ta banka je takođe suočena i sa istragama o manipulaciji valutama, trgovini dragocenim metalima i milijardama dolara prebačenih iz Rusije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je isključila mogućnost državne pomoći Deutsche banci, u godini uoči parlamentarnih izvora, prenio je prošle nedjelje časopis Fokus pozivajući se na izvore iz vlade.
----------------------------------------------------------------------------------------
31.03.2016.
Njemačka centralna banka je zabrinuta zbog mogućeg uvođenja negativnih kamata i na depozitne račune štediša u bankama. To je izjavio član upravnog odbora Bundesbanke Andreas Dombret.
Banke i štedionice sa kojima sam razgovarao žele da urade sve kako bi to izbjegle“, rekao je Dombret za online izdanje njemačkog lista Špigl.  “Međutim, što duže potraje aktuelna situacija sa kamatnim stopama, veća je mogućnost da će banke prebaciti teret negativnih kamatnih stopa na klijente“, naveo je on, dodajući da Bundesbanka, kao nadzorno tijelo, ne želi da govori bankama šta da čine, jer svaka banka i štedionica moraju samostalno da donesu odluke.
U nastojanju da podigne hronično nisku inflaciju u eurozoni, Evropska centralna banka je ovog mjeseca srezala referentnu kamatnu stopu na nula odsto, dok je kamatu na depozite banaka položene kod ECB-a snizila na minus 0,4 odsto. Bundesbanka se otvoreno protivi ECB-ovoj odluci da ključne kamate tako dugo drži na niskom nivou. Budući da niske kamatne stope ne nude nikakve podsticaje štedišama i nagrizaju profitabilnost banaka, Dombret kaže da su “mnoge banke već povećale provizije klijentima ili razmišljaju o njihovom povećanju“, što bi se, kako je rekao, moglo dogoditi u segmetnu podizanja novca, izdavanja kartica i drugih usluga.